Muzika ima čarobnu moć pričanja priče, baš kao i knjige. Od nevjerovatnih ljubavnih priča, pa sve do onih zbog kojih vam se dignu sve dlake na tijelu, muzika je ostala i uvijek će biti umjetnost koja ima najveći uticaj na najveći broj ljudi. Upravo tako, postoje bendovi čiji su članovi nekada čitali lektire, birali svoje omiljene knjige, i kada su počeli da se bave muzikom odlučili su da pjevaju baš o tim knjigama.

Jedan od mojih omiljenih bendova Led Zeppelin pisao je baš o Tolikonovom Gospodaru Prstenova. U pjesmi „Ramble On“ ovaj bend spominje i Mordor, i Goluma.

„Twas in the darkest depths of Mordor, mm-I met a girl so fair
But Gollum and the evil one crept up and slipped away with her her, her, yeah
And ain’t nothin’ I can do, no…“

Kako je bend sam kombinovao folk i rok, nekako mi se čini da je bilo neizbježno da baš oni pišu o ovoj knjizi. Naravno, pjesma je nastala 1969. godine, a ostaće jedno od najznačajnijih djela ovog benda.

Takođe je i poznati pjevač Nirvane Kurt Kobejn bio veliki fan knjige „Parfem“, koju je napisao Patrick Süskind. Naime on je pročitao ovu knjigu najmanje sedam puta, a navodno mu je knjiga pomogla da se izliječi od hipohondrije. Tako se baš jednom i našalio kako će početi koristiti reference iz knjiga, kada mu ponestane ideja za pisanje. Knjiga „Parfem“ napisana je originalno na njemačkom jeziku. Predstavlja unikatno književno djelo jer prati radnju serijskog ubice kojeg privlači prirodni ženski miris, pa tako ubija žene kako bi sakupio mirise. Ova knjiga opjevana je u pjesmi Scentless Apprentice objavljeno 1993. godine.

Ni Metallica nije ostala dužna djelima književnosti. Ovaj bend napisao je pjesmu For Whom The Bell Tolls , koja nosi isti naziv kao i poznati roman Ernesta Hemingveja- „Za kim zvono zvoni“. Ovaj klasik američke književnosti pripovijeda o mladom američkom nastavniku koji se prijavljuje u Međunarodne brigade kako bi učestvovao u Španskom građanskom ratu. Ovaj bezvremeni roman bio je omiljeno djelo vođama svih sistema, od Fidela Castre, John McCaina i Baracka Obame.

Poznata pjesma Rolling Stouns-a, Sympathy of the Devil, napisana je ni manje, a ni više nego na osnovu romana „Majstor i Margarita“. Napisao je Mick Jagger zajedno sa Keith Richardsom. Prvo su rekli da je knjiga bazirana na Baudelaire-u, međutim poslije toga su rekli da je roman baziran na Bulgakovom romanu. Ova pjesma započinje s «Molim vas, dopustite mi da se predstavim, ja sam čovjek bogatstva i ukusa», što se snažno može uporediti s uvodom u knjigu, gdje Voland prilazi prema Ivanu i Berliozu. Naravno, u pjesmi ima još mnogo referenci, probajte da ih pronađete. 🙂

Čak i Džoni Štulić spominje u pjesmi Filigranski pločnici poznati roman od Danila Kiša- „Grobnica za Borisa Davidoviča“. Tuga pjesme stopila se sa tugom koja se krije iza romana. Kako na You Tube kanalu nema njegovih pjesama, možete jedino da poslušate cijeli album, što vam od srca preporučujem.

Ali da ne bude samo kako sam se bazirala na rok muzici hehe :), evo i jedna pjesma za koju vjerovatno nikada ne biste rekli da ima ikakve veze sa jednim književnim djelom. Naime Katy Perry napisala je pjesmu Firework na osnovu romana od Džeka Keruaka „Na putu“. Priča o mariginalnoj Americi sredinom 20. vijeka i borbi za slobodom, inspirisao je ovu poznatu pop pjevačicu da napiše pjesu baš po ovom romanu.

K.

Književni trendovi 2025: Šta ćemo čitati ove godine?

Književna scena 2025. godine donosi zanimljive promjene i nastavak nekih ključnih trendova iz prethodnih godina. Čitatelji širom svijeta okreću se novim žanrovima, istražuju glasove koji su ranije bili marginalizovani i sve više koriste tehnologiju kako bi unaprijedili svoje čitalačko iskustvo.

Evo pregleda najvažnijih žanrova, autora i tema koje će obilježiti ovu godinu.

Jedan od dominantnih pravaca je ekološka književnost, poznata i kao „cli-fi“ (climate fiction). U svijetu suočenom s izazovima klimatskih promjena, autori koriste fikciju kako bi istražili kako će ekološke krize oblikovati budućnost čovječanstva. Ovi romani ne samo da upozoravaju na opasnosti, već često nude i vizije održivijih društava. Imena poput Kim Stanley Robinsona i Richard Powersa vode ovaj pravac, dok se nova generacija autora pridružuje s kreativnim i uzbudljivim pričama.

Autofikcija ostaje jedan od najčitanijih žanrova. Knjige koje brišu granice između stvarnosti i fikcije, nudeći intimne uvide u lične priče autora, i dalje osvajaju publiku. Čitatelji su fascinirani iskrenošću i ranjivošću ovakvih priča, a imena poput Rachel Cusk, Karl Ove Knausgårda i Ocean Vuonga ostaju nezaobilazna. Očekuje se da će mnogi autori iz različitih kulturnih i društvenih konteksta uvesti svježinu u ovaj žanr.

Poezija, potpomognuta društvenim mrežama, doživljava pravu renesansu. Instagram i TikTok pjesnici privlače nove generacije čitatelja, često predstavljajući poeziju u kombinaciji s vizualnim elementima. Rupi Kaur i slični autori postavili su temelje, dok nove zvijezde dolaze s originalnim glasovima i temama koje istražuju ljubav, identitet i društvenu pravdu. Još jedan trend koji dobija na značaju jeste popularnost hibridnih žanrova. Autori sve više kombinuju elemente različitih književnih pravaca, stvarajući unikatne priče koje prelaze granice tradicionalne klasifikacije. Krimi-trileri s naučnofantastičnim elementima ili povijesni romani s fantastikom postaju prava poslastica za čitatelje željne nečeg novog. Knjige poput The Midnight Library Matta Haiga pokazuju kako ovakve kombinacije mogu biti i popularne i inovativne.

Posebnu pažnju privlače autori izvan zapadnog kulturnog okvira. Književnost iz Azije, Afrike i Latinske Amerike sve više dobija globalnu publiku. Priče koje istražuju lokalne tradicije, istoriju i savremene izazove često sadrže univerzalne poruke koje rezoniraju s čitateljima širom svijeta. Ova diversifikacija književne scene čini čitanje bogatijim i raznovrsnijim.

Tehnologija nastavlja igrati ključnu ulogu u načinu na koji konzumiramo književnost. Audio-knjige postaju sve popularnije, posebno među zauzetim čitateljima, dok interaktivne priče putem aplikacija nude personalizovana iskustva. Ovo omogućava ljudima da se povežu s pričama na načine koji su ranije bili nezamislivi.

Na kraju, ne možemo ignorisati ulogu žena u književnosti 2025. godine. Ženski glasovi iz različitih dijelova svijeta donose priče koje istražuju teme poput identiteta, rodne ravnopravnosti i socijalne pravde. Autorke poput Bernardine Evaristo, Elif Shafak i Chimamande Ngozi Adichie, koja je nakon 10 godina rada na svom romanu „Dream Count“ odlučila da čitateljima predstavi svoje novo djelo, nastavljaju osvajati čitatelje svojim moćnim i inovativnim pričama.

Godina pred nama obećava bogatstvo raznolikih priča, glasova i perspektiva. Bez obzira na to da li vas privlače introspektivne autofikcije, distopijske ekološke priče ili hibridni žanrovi, književna scena 2025. ima nešto za svakog strastvenog čitatelja.

Copy link
Powered by Social Snap