Muzika je od malih nogu bila dio mog života. U toku odrastanja prošla sam različite faze slušanja različitih žanrova, a sada slušam sve ono što mi je uhu milo. Ovoga puta željela sam da napišem koju riječ o velikanima svijeta muzike, koji su svojom virtuoznošću i genijalnošću uticali na živote mnogih ljudi.
Jimi Hendrix
Ne možemo pričati o genijalcima svijeta muzike, a da ne spomenemo ovog velikana. Jimi Hendrix proglašen je najboljim instrumentalistom u istoriji rock-muzike, a slavni gitarista preminuo je kada je imao 27 godina.
Rođen kao Johnny Allen Hendrix, ovaj muzičar odrastao je u porodici u kojoj njegovi roditelji nisu imali dobar odnos. Nakon što je njegov otac dobio starateljstvo, preimenovao ga je u James Marshall Hendrix, a od 1966. godine se naziva Jimi. S majkom je zbog njezina problema s alkoholom vrlo rano prekinuo odnose.
Gitaru je počeo svirati još kao dječak, a čak i prije toga pravio se da na staroj metli svira gitaru. Postoje glasine da je tu istu metlu nosio u školu te da je oko nje plesao i pravio se da svira. U smeću je pronašao ukulele sa samo jednom žicom i to mu je postao prvi pravi instrument koji je posjedovao. Prije nego što je postao svjetski poznat, Hendrix je otišao iz srednje škole kako bi se priključio vojsci, i tako nikada nije ni završio srednju školu. U vojsku je otišao jer je zbog nekoliko krađa automobila osuđen, pa je morao da bira između zatvora ili vojske. Ovaj genije nikada nije znao da čita note. Gitaru je svirao po sluhu, a u životu nije uzeo časove kako bi naučio svirati bilo kakav instrument. Bio je osnivač i frontmen rok benda „Jimi Hendrix Experience“, a svjetsku slavu je stekao 1967. godine nastupom na Monterejskom pop festivalu. Taj nastup zabilježen je u dokumentarnom filmu D. A. Penebejkera „Jimi svira u Montereju /Jimi Plays Monterey/. Na čuvenom Vudstoku 1969. godine Hendriks je bio glavna atrakcija. Preminuo je iznenada 1970. u 27. godini. Pretpostavke o uzroku njegove smrti poprimile su mitske dimenzije. Zna se da je noć proveo sa Monicom Daneman, svojom tadašnjom devojkom, te da je prije spavanja uzeo mješavinu vina i tableta za spavanje, što je uzrokovalo povraćanje u snu i gušenje. I danas se spekuliše da je za njegovu smrt kriv njegov menadžer, koji je na taj način, navodno, htio da uzme novac od njegovog životnog osiguranja. Hendrix je 2005. godine primljen u američku Rokenrol kuću slavnih i britansku Muzičku kuću slavnih. Na Holivudskom prolazu slavnih postavljena je 1994. godine Hendrixova zvijezda.
Mozart
Okej, znam da je suludo nakon Hendrixa pričati o Mozartu, ali ne možemo zanemariti njegovu genijalnost. Mozart je već kao čudo od djeteta sa 5 godina napisao prve kompozicije, a prije svoje smrti u 35. godini napisao je preko 600 muzičkih djela. Mozartova reputacija ne počiva samo na njegovoj zadivljujućoj stopi rada, već i na majstorstvu u svim oblicima klasične muzike. Mozart je takođe imao veliki utjecaj na Ludwiga van Beethovena – drugog diva klasične muzike. Kao mladić Beethoven je čak otputovao u Beč u nadi da će studirati kod Mozarta. Mozart je rođen 1756. u Salzburgu u Austriji – tada dijelu Svetog Rimskog Carstva koje je dominiralo srednjom Evropom. Njegov otac Leopold bio je kompozitor i učitelj koji je započeo muzičko obrazovanje svog sina dok je još bio mali. Ogroman talent mladog Mozarta za violinu i klavir – rani instrument s klavijaturom – bio je očit od samog početka. Mozartov otac je od šeste godine poveo njega i njegovu četiri godine stariju sestru Nannerl na niz evropskih turneja na kojima su nastupali kao čuda od djece. Dok je kao dječak u Beču nastupao pred caricom Marijom Terezijom, pitao je Mariju Antoanetu da mu bude supruga. Imao je šestero djece, no četvoro je umrlo dok su bili djeca. Nijedan od preživjelih sinova, Karl Thomas i Franz Xaver, nisu se oženili ni imali djecu. Postoje teorije kako izlaganje Mozartovoj muzici, posebno u najranijoj dobi, može djelovati na povećanje opšte inteligencije, što se naziva Mozart efektom. Ta se teorija temelji na istraživanju iz 1993. godine, koje je dokazalo da povremeno slušanje Mozartovih djela jača prostornu logiku. Prema Billboardu, najprodavanije CD izdanje u 2016. godini upravo je muzika Wolfganga Amadeusa Mozarta – “Mozart 225: The New Complete Edition”. Prodat je u 1.25 miliona primjeraka.
Muzika je moj život i moj život je muzika.
Mozart
Kurt Cobain
Kurt Cobain rođen je 20. februara 1967. u Aberdeenu u Washingtonu. Kurt i njegova porodica živjeli su u Hoquiamu prvih nekoliko mjeseci svog života, a zatim su se kasnije vratili u Aberdeen, gdje je imao sretno djetinjstvo sve dok se njegovi roditelji nisu razveli. Razvod je potresao mladog Kurta. Postao je povučen i antisocijalan. Stalno se selio od rođaka do rođaka živio je s prijateljima, a ponekad je čak bio i beskućnik. Kurt nije bio najpopularnija osoba u srednjoj školi. Godine 1985. otišao je iz Aberdeena u Olympiju, gdje je 1986. osnovao bend Nirvana. 1989. Nirvana je snimila svoj debi album „Bleach“ pod nezavisnom etiketom Sub-Pop Records. Nirvana je postala vrlo popularna u Britaniji i do 1991. potpisali su ugovor s Geffenom. Sljedeći album Nevermind postao je remek -djelo 90 -ih i učinio Kurtovu Nirvanu jednim od najuspješnijih bendova na svijetu. Kurt je teško podnosio slav i novi način života. U februaru 1992. Kurt se oženio Courtney Love, ženom koja je već bila trudna s njegovim djetetom, Frances Bean Cobain. Nirvana je kasnije te godine objavila svoj sljedeći album „Incesticide“. Album se svidio mnogim obožavateljima zbog dijelova koji su izražavali Kurtovu otvorenost. 1993. Nirvana izdaje svoj sljedeći album, „In Utero“, koji se našao na vrhu ljestvice. 1994. godine Kurt je u komi odvezen u bolnicu. Službeno je njegovo stanje proglašeno nesrećom, no mnogi vjeruju da je to bio neuspješan pokušaj samoubistva. Porodica i prijatelji uvjerili su Kurta da potraži rehabilitaciju. Rečeno je da je Kurt pobjegao s rehabilitacije nakon samo nekoliko dana na osnovu prijave nestale osobe koju je podnijela Courtney Love. Kurtovo tijelo pronađeno je 8. aprila u njegovoj kući u Seattleu. U naručju mu je bila sačmarica. Blizu njega pronađena je samoubilačka poruku ispisana crvenom tintom. Bila je upućena njegovoj supruzi Courtney Love i njegovoj kćeri Frances Bean Cobain. Dva dana nakon što je Kurtovo tijelo otkriveno, ljudi su se okupili u Seattleu, počeli pjevati i boriti se s policajcima. Slušali su i snimku na kojoj je Courtney čitala dijelove samoubilačke poruke koju je ostavio Kurt. Posljednjih nekoliko riječi bile su „volim te, volim te“.
Bob Dylan
Bob Dylan rođen je 24. maja 1941. u Duluthu, Minnesota. Odrastao je u gradu Hibbing. Kao tinejdžer svirao je u raznim bendovima i s vremenom se njegov interes za muziku produbio, s posebnom strašću prema američkoj narodnoj muzici i bluesu. Jedan od njegovih idola bio je folk pjevač Woody Guthrie. Na njega su utjecali i rani autori Beat generacije, kao i modernistički pjesnici.
Dylan se 1961. preselio u New York i počeo nastupati u klubovima i kafićima u Greenwich Villageu. Upoznao je diskografskog producenta Johna Hammonda, s kojim je potpisao ugovor za svoj debi album, Bob Dylan (1962.). Sljedećih je godina snimio niz albuma koji su imali ogroman uticaj na popularnu muziku: Bringing It All Back Home i Highway 61 Revisited 1965., Blonde On Blonde 1966. i Blood On The Tracks 1975. Njegova produktivnost se nastavila i u sljedećih desetljeća, rezultirajući remek -djelima poput Oh Mercy (1989.), Time Out of Mind (1997.) i Modern Times (2006.).
Dylanove turneje 1965. i 1966. privukle su veliku pozornost. Neko vrijeme bio je u pratnji filmaša D. A. Pennebakera, koji je dokumentirao život iza pozornice u filmu Dont Look Back (1967.). Dylan je snimio veliki broj albuma koji se vrte oko tema kao što su: društveni uvjeti čovjeka, religija, politika i ljubav. Tekstovi su se kontinuirano objavljivali u novim izdanjima počevši od 1973. pod naslovom WritingsandDrawings, a zatim promijenjeni u Lyrics. Kao umjetnik, on je izrazito svestran; bio je aktivan kao slikar, glumac i scenarist.
Osim velike produkcije albuma, Dylan je objavio i eksperimentalne radove poput zbirke prozne poezije Tarantula (1971.). Napisao je autobiografiju Chronicles (2004.) koja prikazuje sjećanja iz ranih godina u New Yorku i koja daje uvid u njegov život u središtu popularne kulture. Od kasnih 1980 -ih Bob Dylan je neprestano putovao, svirajući više od 3000 koncerata u posljednjih 20 godina. Dylan ima status ikone. Njegov uticaj na savremenu kulturu dubok je i predmet je stalnog toka književne i muzičke analize.
Muzika izražava ono što se ne može reći, a o čemu je nemoguće ćutati.
Viktor Igo