Mene je vijest da će iz trećeg razreda gimnazije u Srbiji isključiti izbor iz poezije Desanke Maksimović, a iz četvrtog – čuvenu zbirku velike pesnikinje „Tražim pomilovanje“ apsoultno shrvala. Razlog za ovo, po mišljenju komisije, jeste taj da se poezija Desanke Maksimović ne uklapa u okvir epohe. Ovo je poražavajuće, ovo je tužno, ovo je nevjerovatno. Molim vas da se onda isključe svi pjesnici jer eto, njihova poezija ne odgovara poetičkim okvirima epohe. I Šantića, i Antića, i Miljkovića, i Disa, i Miru Alečković, i Ujevića, jer eto, svi su oni „neaktuelni“.

Desanka Maksimović je prije svega, jedina pjesnikinja na ovim prostorima, čije ime znaju na cijelom prostoru bivše Jugoslavije. Žena koja je tada pomjerala granice bivajući stipendista u Parizu, poliglota, prevodilac, tada, jedina žena među našim pjesnicima, čije su se pjesme i nekada čitale i čije se pjesme i danas čitaju, a svi mi možemo samo kapu da joj skinemo zbog toga. Svijet u kojem je Desanka stvarala, bio je možda drugačiji od onog u kojem trenutno živimo, ali čovjek je uvijek čovjek i „Tražim pomilovanje“ je zbirka pjesama koja je itekako primjenjiva i u današnjim državnim uređenjima. Opet se radi o malom čovjeku, surovosti svijeta u kojem živimo, a njen humanizam i suosjećanje za čovjeka ostaće nešto što nijedna država, niti politika neće moći svrgnuti, niti poreći.

Ovo je žena koja je objavila pedesetak knjiga poezije. Pisala je o proljeću, o ljubavi, o miru, o rodoljublju, pisala je o vlasti, pisala je za sav narod i djecu. Pisala je Desanka…Uvela je jedan novi stil u poeziju, pun aliteracije i rime, ali i poziva ka dobroti u čovjekovom životu i njene važnosti. Sve njeno bilo je posvećeno ljubavi prema svima nama, onima koji su nekada živjeli, nama na kojima svijet ostaje. Suosjećajnost za svako biće, vjera u neko bolje sutra, u neko bolje vrijeme, vjera u ljubav, vjera u sve nas. UNESCO je proglasio za ličnost kulture, na Tašmajdanu joj je podignut spomenik, osnovana je i njena zadužbina. A ako ništa ovo nije bitno, voljela bih samo još reći da je u jednom djetetu, negdje u Budžaku usred Banjaluke probudila ljubav ka poeziji. To dijete sam bila ja. A sigurna sam da nisam jedina. Takvih kao ja ima mnogo gdje god da se uče njene pjesme i gdje god se njeno ime spominje.

Zato dragi moji, nečuveno je to što radimo jednom biseru od žene kao što je Desanka. Nečuveno je to što biste dozvolili da nam djeca zaborave ime ove žene. I sasvim je svejedno to što ovaj zakon neće biti usvojen. Nečuveno je to što ste uopšte pomislili na izbacivanje poezije Desanke Maksimović iz udžbenika. Nečuveno je i to što danas cijenite neke druge, a ove koji su svu svoju ljubav prema čovjeku salili u svoju umjetnost, tako lako odbacujete. Nečuveno je dragi moji mnogo toga.

Ali je najtužnije od svega nedostatak vizije budućnosti, koja se primiče, a koja je sve tamnija na brdovitom Balkanu.

K.

Književni trendovi 2025: Šta ćemo čitati ove godine?

Književna scena 2025. godine donosi zanimljive promjene i nastavak nekih ključnih trendova iz prethodnih godina. Čitatelji širom svijeta okreću se novim žanrovima, istražuju glasove koji su ranije bili marginalizovani i sve više koriste tehnologiju kako bi unaprijedili svoje čitalačko iskustvo.

Evo pregleda najvažnijih žanrova, autora i tema koje će obilježiti ovu godinu.

Jedan od dominantnih pravaca je ekološka književnost, poznata i kao „cli-fi“ (climate fiction). U svijetu suočenom s izazovima klimatskih promjena, autori koriste fikciju kako bi istražili kako će ekološke krize oblikovati budućnost čovječanstva. Ovi romani ne samo da upozoravaju na opasnosti, već često nude i vizije održivijih društava. Imena poput Kim Stanley Robinsona i Richard Powersa vode ovaj pravac, dok se nova generacija autora pridružuje s kreativnim i uzbudljivim pričama.

Autofikcija ostaje jedan od najčitanijih žanrova. Knjige koje brišu granice između stvarnosti i fikcije, nudeći intimne uvide u lične priče autora, i dalje osvajaju publiku. Čitatelji su fascinirani iskrenošću i ranjivošću ovakvih priča, a imena poput Rachel Cusk, Karl Ove Knausgårda i Ocean Vuonga ostaju nezaobilazna. Očekuje se da će mnogi autori iz različitih kulturnih i društvenih konteksta uvesti svježinu u ovaj žanr.

Poezija, potpomognuta društvenim mrežama, doživljava pravu renesansu. Instagram i TikTok pjesnici privlače nove generacije čitatelja, često predstavljajući poeziju u kombinaciji s vizualnim elementima. Rupi Kaur i slični autori postavili su temelje, dok nove zvijezde dolaze s originalnim glasovima i temama koje istražuju ljubav, identitet i društvenu pravdu. Još jedan trend koji dobija na značaju jeste popularnost hibridnih žanrova. Autori sve više kombinuju elemente različitih književnih pravaca, stvarajući unikatne priče koje prelaze granice tradicionalne klasifikacije. Krimi-trileri s naučnofantastičnim elementima ili povijesni romani s fantastikom postaju prava poslastica za čitatelje željne nečeg novog. Knjige poput The Midnight Library Matta Haiga pokazuju kako ovakve kombinacije mogu biti i popularne i inovativne.

Posebnu pažnju privlače autori izvan zapadnog kulturnog okvira. Književnost iz Azije, Afrike i Latinske Amerike sve više dobija globalnu publiku. Priče koje istražuju lokalne tradicije, istoriju i savremene izazove često sadrže univerzalne poruke koje rezoniraju s čitateljima širom svijeta. Ova diversifikacija književne scene čini čitanje bogatijim i raznovrsnijim.

Tehnologija nastavlja igrati ključnu ulogu u načinu na koji konzumiramo književnost. Audio-knjige postaju sve popularnije, posebno među zauzetim čitateljima, dok interaktivne priče putem aplikacija nude personalizovana iskustva. Ovo omogućava ljudima da se povežu s pričama na načine koji su ranije bili nezamislivi.

Na kraju, ne možemo ignorisati ulogu žena u književnosti 2025. godine. Ženski glasovi iz različitih dijelova svijeta donose priče koje istražuju teme poput identiteta, rodne ravnopravnosti i socijalne pravde. Autorke poput Bernardine Evaristo, Elif Shafak i Chimamande Ngozi Adichie, koja je nakon 10 godina rada na svom romanu „Dream Count“ odlučila da čitateljima predstavi svoje novo djelo, nastavljaju osvajati čitatelje svojim moćnim i inovativnim pričama.

Godina pred nama obećava bogatstvo raznolikih priča, glasova i perspektiva. Bez obzira na to da li vas privlače introspektivne autofikcije, distopijske ekološke priče ili hibridni žanrovi, književna scena 2025. ima nešto za svakog strastvenog čitatelja.

Copy link
Powered by Social Snap