U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan mačaka. Za mene su uvijek bile poprilično lukave životinje i uvijek sam malo više na strani pasa. Ali baš zbog te njihove lukavosti, promišljenosti i živahnosti inspirisale su mnoge pisce i njihova djela. Prema tome, hvala macama što postoje 😊

Ovo su neki od poznatih pisaca koji su voljeli, ili još uvijek vole ove životinjice.

  • Haruki Murakami

Čini mi se da ako ste jednom čitali ovog poznatog pisca, nemoguće je da niste primjetili motiv mačke koja se stalno pojavljuje u knjizi. Ovaj japanski pisac poznat po tome što voli mačke, a uključio ih je u mnoge svoje radove. U „Hronike ptice navijalice“ priča se vrti oko nestale mačke Toru Okada koju on voli više od bilo koje žene s kojom se susreće. Takođe u knjizi „1Q84“  postoji i grad mačaka koji igra veliku ulogu u trećem i četvrtom dijelu knjige. A i u knjizi „Kafka na obali“ postoji lik koji uzgaja duše mačaka i profesionalno ih pronalazi. Da, Murakami i mačke su posebna ljubav. A sve knjige od Murakamija mogu samo da vam preporučim. O njima ću posebno pisati neki drugi put.

„Skupljam ploče i mačke. Trenutno nemam nijednu mačku. Ali ako šetam i vidim mačku, odmah postanem srećan“. – Haruki Murakami

  • Čarls Dikens

Dok je Dikens bio veoma poznat i tražen u svijetu, najviše je svoje vrijeme volio da provede kući u Engleskoj sa svojim mačkama. Dikens je jednom pitao, „Koji je veći dar od ljubavi prema mački?“ Četiri decenije nakon njegove smrti, Meri Dikens razmišljala je o različitim mačjim članovima porodice Dickens u svojoj knjizi o njenom suprugu. Provela je nekoliko stranica na isticanju gluve mačke koja je ispoljila ekskluzivnu predanost svom ,,ocu“. „Uvijek je bio uz svog gospodara i često ga je pratio po vrtu i sjedio s njim dok je pisao“, napisala je. Razumljivo uznemiren kada je njegova voljena mačka Bob umrla 1862. godine, pisac je željno zadržao vizuelno sjećanje na svom stolu. Jedna od Bobovih šapa bila je odmah nabijena i nalepljena na sječivo slonovače, na kojem je bilo ugravirano „C.D. u znak sjećanja na Boba 1862.“

  • Ernest Hemingvej

Hemingvejeva prva mačka, Snowball, imala je šest „prstića“, a u autorovoj bivšoj kući u Key Westu nalazi se na desetine potomaka od ove mace, od kojih polovina takođe ima po šest „prstića“. Neki čak polidaktilne (šesterokrake) mačke nazivaju „Hemingvejevim mačkama“. Napisao je: „Mačka ima apsolutnu emocionalnu iskrenost: ljudska bića, iz ovog ili onog razloga, mogu sakriti svoja osjećanja, ali mačka to ne čini.“

  • Edgar Alan Po

Ovaj pisac je bio pravi ljubitelj mačaka, a on i njegova supruga Virdžinija su imali mačku po imenu Katarina. Čak jedna od njegovih najstrašnijih priča, „Crna mačka“, govori o čovjeku koji je volio svoju mačku Plutona sve dok se nije jedno veče kući vratio pijan, pokušao da je uhvati, a mačka ga je snažno ugrizla. Ovdje se priča dalje razvija, a neka ostane tajna kako. 😊

Koliko je volio mačke Po je izrazio rekavši: „Volio bih da mogu pisati tajanstveno kao mačka.“

  • Horhe Luis Borhes

Ovaj Argentinski pjesnik, esejist i pisac kratkih priča koji je pomogao popularizaciji latinoameričke književnosti podijelio je svoj ponizni život s nekoliko mačaka, uključujući i veliku bijelu mačku Beppo, nazvanu po liku u pjesmi od Lorda Bajrona o čovjeku koji se izgubio na moru. On piše: „Pripadate nekom drugom vremenu. Vi ste gospodar mjesta omeđenog poput sna. “ (od “ za mačku“)

  • Čarls Bukovski

Bukovski je isto tako volio mačke, a takođe je zapisao: „Dobro je imati puno mačaka oko sebe. Ako se loše osjećate, samo pogledajte mačke i biće vam bolje, jer one znaju da je sve baš tako kako je. Nema razloga za nerviranje. One jednostavno znaju. One su spasitelji. Što više mačaka imate, duže ćete živjeti. Ako imate sto mačaka, živjećete deset puta duže nego ako ih imate deset. Jednog dana to će biti otkriveno, i ljudi će imati po hiljadu mačaka i živjeti zauvijek. To je stvarno komično.“

K.

Književni trendovi 2025: Šta ćemo čitati ove godine?

Književna scena 2025. godine donosi zanimljive promjene i nastavak nekih ključnih trendova iz prethodnih godina. Čitatelji širom svijeta okreću se novim žanrovima, istražuju glasove koji su ranije bili marginalizovani i sve više koriste tehnologiju kako bi unaprijedili svoje čitalačko iskustvo.

Evo pregleda najvažnijih žanrova, autora i tema koje će obilježiti ovu godinu.

Jedan od dominantnih pravaca je ekološka književnost, poznata i kao „cli-fi“ (climate fiction). U svijetu suočenom s izazovima klimatskih promjena, autori koriste fikciju kako bi istražili kako će ekološke krize oblikovati budućnost čovječanstva. Ovi romani ne samo da upozoravaju na opasnosti, već često nude i vizije održivijih društava. Imena poput Kim Stanley Robinsona i Richard Powersa vode ovaj pravac, dok se nova generacija autora pridružuje s kreativnim i uzbudljivim pričama.

Autofikcija ostaje jedan od najčitanijih žanrova. Knjige koje brišu granice između stvarnosti i fikcije, nudeći intimne uvide u lične priče autora, i dalje osvajaju publiku. Čitatelji su fascinirani iskrenošću i ranjivošću ovakvih priča, a imena poput Rachel Cusk, Karl Ove Knausgårda i Ocean Vuonga ostaju nezaobilazna. Očekuje se da će mnogi autori iz različitih kulturnih i društvenih konteksta uvesti svježinu u ovaj žanr.

Poezija, potpomognuta društvenim mrežama, doživljava pravu renesansu. Instagram i TikTok pjesnici privlače nove generacije čitatelja, često predstavljajući poeziju u kombinaciji s vizualnim elementima. Rupi Kaur i slični autori postavili su temelje, dok nove zvijezde dolaze s originalnim glasovima i temama koje istražuju ljubav, identitet i društvenu pravdu. Još jedan trend koji dobija na značaju jeste popularnost hibridnih žanrova. Autori sve više kombinuju elemente različitih književnih pravaca, stvarajući unikatne priče koje prelaze granice tradicionalne klasifikacije. Krimi-trileri s naučnofantastičnim elementima ili povijesni romani s fantastikom postaju prava poslastica za čitatelje željne nečeg novog. Knjige poput The Midnight Library Matta Haiga pokazuju kako ovakve kombinacije mogu biti i popularne i inovativne.

Posebnu pažnju privlače autori izvan zapadnog kulturnog okvira. Književnost iz Azije, Afrike i Latinske Amerike sve više dobija globalnu publiku. Priče koje istražuju lokalne tradicije, istoriju i savremene izazove često sadrže univerzalne poruke koje rezoniraju s čitateljima širom svijeta. Ova diversifikacija književne scene čini čitanje bogatijim i raznovrsnijim.

Tehnologija nastavlja igrati ključnu ulogu u načinu na koji konzumiramo književnost. Audio-knjige postaju sve popularnije, posebno među zauzetim čitateljima, dok interaktivne priče putem aplikacija nude personalizovana iskustva. Ovo omogućava ljudima da se povežu s pričama na načine koji su ranije bili nezamislivi.

Na kraju, ne možemo ignorisati ulogu žena u književnosti 2025. godine. Ženski glasovi iz različitih dijelova svijeta donose priče koje istražuju teme poput identiteta, rodne ravnopravnosti i socijalne pravde. Autorke poput Bernardine Evaristo, Elif Shafak i Chimamande Ngozi Adichie, koja je nakon 10 godina rada na svom romanu „Dream Count“ odlučila da čitateljima predstavi svoje novo djelo, nastavljaju osvajati čitatelje svojim moćnim i inovativnim pričama.

Godina pred nama obećava bogatstvo raznolikih priča, glasova i perspektiva. Bez obzira na to da li vas privlače introspektivne autofikcije, distopijske ekološke priče ili hibridni žanrovi, književna scena 2025. ima nešto za svakog strastvenog čitatelja.

Copy link
Powered by Social Snap