Ovo je jedan od onih pisaca za koje vjerovatno niste čuli. Austrijski klasik i jedan od prvih pobunjenika protiv antisemitizma. Veliki Frojdov prijatelj, njegov dvojnik (kako ga je sam Frojd nazvao), doktor, ali i pisac: Artur Šnicler.

Rođen je 15. maja 1862. godine u uglednoj porodici mađarsko-jevrejskog ljekara. Studirao je medicinu i jedan period se i bavio sa njom, ali se onda u potpunosti posvetio pisanju. Sigmund Frojd je u jednom pismu za njega rekao: Imam utisak da ste Vi intuitivno naučili-u stvari pažljivom introspekcijom- sve ono što sam ja morao da naučim teškim radom sa pacijentima.

U svojim djelima Šnicler se bavi pretežno seksualnošću i antisemitizmom. Jedno od njegovih dijela ,,Krug” (Reigen) prikazuje parove nakon seksualnog odnosa, a Hitler je upravo ovo djelo nazvao smećem. Naravno, razlog za to je bilo i to što je Šnicler jevrej.

Bio je veliki fan Sigmunda Frojda i njegovih djela. Međutim, takođe je i kritikovao njegove publikacije, a pošto ih je dosta proučavao i bavio se sa Frojdom u svojim djelima, nazvan je i njegovim dvojnikom.

U maju 1906, kada je Sigmund Frojd napunio 50 godina, šest godina mlađi pisac Artur Šnicler poslao mu je laskavo pismo. Čestitao je “najčasnijem profesoru” rođendan i kazao da su za njegove radove zaslužni Frojdovi “mnogo snažni i duboki prijedlozi”. Sada je prilika da vam “pružim garanciju svog najiskrenijeg najtoplijeg divljenja”, rekao je Šnicler.

Sigmund Frojd

Između njih dvojice odmah je uslijedio dogovor: Dugo godina je Frojd bio svjestan dalekosežnog sporazuma “koji postoji između Vašeg i mog stava o nekim psihološkim i erotskim problemima”, kako navodi u jednom od svojih pisama. Nevjerovatna spona dva čovjeka, čak i neke životne podudarnosti.

Obojica su odrasli u bečkom Leopoldstadtu i bili su židovskog porijekla; studirali su medicinu, čak i kod istog profesora. I obojica su pridavali najveći značaj noćnim snovima, nezavisno jedni od drugih. Frojd je napisao “Tumačenje snova” (1899), a Šnicler je napisao “Novela o snu” (1926).

Bili su, svaki na svoj način, istraživači duša i pisci: Frojd, osnivač nove terapijske metode i izvanredan stilist, napisao je anamneze koje su ponekad nalikovale na priče; Šnicler, dugogodišnji ljekar, u svojim je dramama i prozi pokazao kako ono nesvjesno pokreće ljude. Bili su kolege, ali takođe i konkurenti. Ono što je posebno interesantno jeste to, da su obojica kasnije smatrani kandidatima za Nobelovu nagradu, i to za književnost.

U avgustu 1903. Šnicler se oženio Olgom Gusman (1882–1970), 21-godišnjom ambicioznom glumicom i pjevačicom koja je poticala iz jevrejske porodice srednje klase. Imali su sina Hajnriha (1902–1982), a 1909. dobili su kćerku Lili, koja je izvršila samoubistvo 1928. godine.

Rastao se od supruge 1921. godine, a umro je 1931. godine. Nije doživio Anšlus, ne znam iskreno šta bi bilo sa njim da jeste. Njegov sin Hajnrih je poslije aneksije Austrije Hitlerovoj Njemačkoj, otišao u Sjedinjene Države i vratio se u Austriju tek 1959. godine; Otac je austrijskog muzičara i konzervatora Mihaela Šniclera, rođenog 1944. u Berkliju, u Kaliforniji, koji se s roditeljima preselio u Beč 1959. godine.

Kroz mnoga pisma koja su ova dva velika, prije svega pisca, razmijenili jedan sa drugim, možemo jedno sigurno vidjeti-a to je da su se divili radu jedan drugog i da su u neizvjesnim vremenima, u kojima su živjeli, jedan drugome davali podršku. Dublje analize ovog prijateljstva i danas su dio rasprava na Bečkom fakultetu i dio mnogih studija.

I još samo za kraj moram nešto da dodam. Jedna od prvih knjiga koje sam pročitala i dobila na poklon, na njemačkom, a ujedno i jedna od najljepših knjiga koje posjedujem, jeste Šniclerova ,,Novela o snu”. U ovom izdanju nalaze se i crteži Egona Šilea i samim tim ova knjiga postala je jedna od mojih omiljenih knjiga.

Copy link