Ne pisati o ženi koja je naprodavaniji autor fikcije svih vremena, sa 2 milijarde prodanih knjiga širom svijeta, je nekako glupavo zar ne? Bez obzira na to da li volite misteriju i krimi romane, ne možete da poreknete genijalnost ove žene, koja je rođena upravo na današnji dan 15. septembra 1890. godine.
Da se razumijemo, biti žena u 20. vijeku nije bilo jednostavno. A još pisati i krimi romane, mislim da je zahtijevalo jednu posebnu genijalnost i harizmu. Agata je napisala 66 detektivskih romana, i još oko 14 kratkih priča, takođe je i autorica najduže izvođene predstave „The Mousetrap“ (Zamka za miša), koja je izvođena čak 25.000 puta. Međutim, u njenom životu postojalo je nekoliko zanimljivih momenata, koje su me posebno inspirisale da vam više nešto o njima kažem.
Naučila je sama da čita
Njena majka odbijala je da nauči da čita sve do 8. godine. Tako je mala Agata sa samo 5 godina sama sebe naučila, a kasnije je insistirala na učenju od kuće i odbijala da dobije formalno obrazovanje sve do 15. godine.
Prvi roman napisala je na osnovu opklade
Prilikom klađenja sa svojom sestrom Margot, Agata je izgubila, a izazov je bio da napiše roman. Ona to zaista i čini, pa tako već nastaje njen prvi roman „Tajanstveni događaj u Stajlsu“ koji je uveo u književni svijet detektiva Herkula Poaroa, a koji kasnije postaje jedna od najpopularnijih književnih ikona.
Poaro je baziran na stvarnoj ličnosti
Ne, Poaro nije još jedan izmišljeni lik ili dobro, možda djelimično jeste. Agata je inspiraciju za ovu književnu ikonu pronašla u jednom čovjeku kojeg je vidjela kako se penje u autobus prilikom posjete Belgiji. Opisala ga je da je bio čudnovatog izgleda sa zanimljivom bradom i mističnim pogledom. Nakon što se pojavio u njenom prvom romanu, ovaj detektiv pojavljuje se u narednih 40 romana Agate Kristi.
Jednom je nestala na 10 dana
1926. godine, kada je već bila poznaa književnica, Agata je bez traga napustila svoj dom u Londonu. Ovo je bio težak period u životu ove književnice, jer je tada njen muž Arči zavolio drugu ženu i želio rastavu od Agate. Policajci su je tražili. Na kraju se ispostavilo da je Agata bila u obližnjem spa centru. Tada su urađene pretrage na amneziju, a utvrđeno je da nije znala gdje se nalazi, niti je mogla da prepozna svog supruga koji je došao da je vidi. O ovom incidentu, Agata nikada nije pričala u javnosti.
Otrov kao glavno oružje
Agata nije voljela nasilje. Upravo zato većina njenih likova umire trovanjem. U toku rata radila je u apoteci i posjedovala je dobro poznavanje hemijskih supstanci.
Voljela je arheologiju
Nakon razvoda od Arčija, Kristi se 1930. godine udala za arheologa Maxa Malovana i pridružila mu se na redovnim ekspedicijama u Siriji i Iraku. 2015. godine HarperCollins je objavio „Dođi, reci mi kako živiš“, autoričine davne zaboravljene memoare iz 1946. o putovanjima. Iako je pomagala suprugu u kopanju, nikada nije prestala raditi na pisanju: Njihov omiljeni način transporta često je bio Orient Express, činjenica koja je vjerovatno inspirisala njezino poznato djelo Ubistvo na Orient Expressu.
Takođe, nećete nikada pogoditi- voljela je i da surfa
Da zamislite! Zajedno sa Arčijem, Agata je 1922. godine krenula na putovanje, počevši od Južne Afrike i završavajući u Honoluluu. Na svakom koraku, par je dobijao daske za surfanje; neki istoričari vjeruju da su možda čak bili i prvi britanski surferi koji su naučili surfati stojeći.
Voljela je da čita svoje romane za razliku od mnogih drugih pisaca. Pisala je i po dvije, tri knjige godišnje. Diktirala bi ono što priča, dok bi neko drugi zapisivao kako bi mogla da se fokusira. Jednostavno je bila prava power woman.
