Holivud je danas postao poprilično komercijalan, zar ne? Međutim, postoje neki velikani kojima ta komercijala ništa ne može jer su se njihov rad i stvaralaštvo uzdigli na tolike visine, da ne osjete struje koje pokušavaju da taj rad umanje. Jedna od tih velikana jeste i Meril Strip, dama koja je sa svojim zanimljivim izgledom i prije svega, fenomenalnim glumačkim sposobnostima postala ikona Holivuda i uzor za mnoge mlade glumce.

Rođena je 22. juna 1949. godine u Nju Džerziju. Otac joj je njemačkog i švajcarskog porijekla, a majka njemačkog, engleskog i irskog.

Ono što vjerovatno niste znali, jeste to da je jedan od njenih predaka Vilijam Penn, koji je osnivač Savezne države Pensilvanije u SAD-u.

U toku odrastanja, majka joj je bila velika podrška i uvijek joj je govorila da sa radom može da ostvari sve svoje snove. Željela je da bude advokat, a tek u toku koledža krenula je da se interesuje za glumu. Jedan od profesora je rekao: Mislim da Meril niko nije naučio glumiti, ona je to sama učinila. Prijavila se na dramsku akademiju na Yale koledžu, jednom od najprestižnijih za dramske umjetnosti u svijetu. 1975. godine završila je master studije na ovom koledžu, a kasnije i doktorske studije dramskih umjetnosti na Darthmouth koledžu. Krenula je da glumi u pozorištu, a jedna od prvih filmskih uloga bila je u filmu Julia, koji je osvojio Oskara. U njemu se Meril pojavljuje kratko u pozadinskoj sekvenci.

Nakon ove uloge Meril je primjetio Robert de Niro, koji je ujedno i bio njen veliki uzor. De Niro je vidio Meril u pozorišnoj predstavi Višnjik od Antona Čehova i ponudio joj sporednu ulogu u filmu Lovac na jelene (1978). Baš za ovu ulogu bila je prvi put nominovana za Oskara za najbolju sporednu glumicu. Samo godinu nakon toga osvaja ovu nagradu i to za film Kramer protiv Kramera. Nedugo nakon toga, 1983. godine u ruke joj dolazi i Oskar za najbolju žensku glavnu ulogu u filmu Sofijin izbor. Tako je krenulo zlatno doba ove glumice, koje još uvijek traje.

Nominovana je za Oskara više od bilo koje glumice u Holivudu, čak 21 put, a osvojila ga je tri puta: za dva gore navedena filma, Kramer protiv Kramera i Sofijin izbor, kao i za portret Margaret Tačer r u Željeznoj dami. Ona je jedna od samo šest glumaca koji su osvojili Oskara tri puta, a ovu čast dijeli s Katrin Hepburn, Danijel Dej Luisom, Džek Nikolsonom, Ingrid Bergman i Valterom Brennanom. Dobro društvo zar ne? 😉

Cijelu platu od uloge Margaret Tačer u filmu Željezna dama darovala je Nacionalnom muzeju istorije žena. Odlikovana je Predsjedničkom medaljom slobode 2014. godine od strane Baraka Obame.

Kada je postala zvijezda, Meril je ispričala o jednom od svojih prvih glumačkih iskustava. Naime, Dino de Lorentis se u toku jedne audicije okrenuo prema svom sinu i rekao:

– Zašto si mi doveo ovo ružno stvorenje?

Na šta je Meril na tečnom italijanskom odgovorila: -Jako mi je žao što nisam lijepa onoliko koliko bih trebala da budem, ali znate šta? To što stoji pred vama, je to što ćete dobiti.

Tako da ako vas iko ikada bude nazvao ružnim ili rekao da nešto ne možete, sjetite se Meril Strip i znajte da su svi počeci ponekad teški, zapravo, jako često teški.