Epiktet je bio grčki filozof i jedan od glavnih predstavnika stoicizma. A šta je to stoicizam? Sigurno ste čuli za izraz ,,stoički način života“. Osnovni moto stoicizma jeste živjeti u skladu sa prirodom. Stoicizam je bio popularan od 4. do 2. vijeka pne, i to posebno među grčkom elitom. Osnivač ovog pravca jeste grčki filozof Zenon (333-264. pne), a neki od glavnih predstavnika su Marko Aurelije, Hrizip, Seneka, Epiktet. Naime, stoici su smatrali da je svijet satkan od u skladu sa zakonima logike, fizike i etike. Po njima, svijetom vlada logos (svjetski um, sudbina) i sve je već određeno. U centru njihovog izučavanja stoji etika, koja je i danas veoma popularna.

Hajde da se vratimo da Epikteta. On je u svom učenju naglašavao milosrđe, pokornost, poniznost, ali i dužnosti čovjeka da se oblikuje kako bi u potpunosti ovladao svojim karakterom i na taj način bio imun na vanjske okolnosti. Nešto što bi smo mogli danas prrimjeniti, zar ne? Njegovo bavljenje etikom, moralom i religijom uticalo je na razvoj ranog hrišćanstva.

Citati koje sam odabrala možda mogu da vama predstave neku vrstu smjernica ili čisto da vam uljepšaju dan. Ja ih volim, jer često tuđe riječi mogu da mi skrenu pažnju na probleme koje možda sama ne vidim. Pa krenimo 😊

,,Niko ne može napredovati kad se koleba između dve stvari.”

,,Nema čoveka koji bi mogao da ti oduzme slobodnu volju.”

,,Čovjek ima dva uha i jedan jezik, da bi mogao dva puta više saslušati nego pričati.”

,,Tvoj je posao odglumiti ulogu koja ti je data što je bolje moguće.“

Nemoguće je naučiti nešto, što se misli, da se već zna.

,,Ako se o tebi loše govori, i ako je to istina, popravi se; ali ako je laž, smij se.”

,,Ljude ne uznemiruju stvari koje se događaju, nego njihovo mišljenje o stvarima koje se događaju.“

,,Najveća prepreka i neprijatelj čovjeku, najčešće je on sam.“

,,Svaka osoba, koja je uspjela da vas naljuti, dobila je moć nad vama.“

,,Mišljenja i nevolje drugih ljudi mogu biti zarazni. Nemojte sabotirati sebe tako što ćete nesvjesno usvojiti negativne, neproduktivne stavove kroz svoje odnose sa drugima.“

,,… u našoj su moći naše misli, naše djelovanje, naša priželjkivanja i nesklonosti, ukratko, sve što dolazi iz nas samih. U našoj vlasti nisu naše tijelo, imetak, ugled, naš položaj u svijetu, jednom riječju, sve što ne dolazi od nas samih. To što je u našoj moći po prirodi je slobodno i ne može biti spriječeno i zatomljeno. To što nije u našoj vlasti podložno je utjecajima i ovi­sno, u tuđim je rukama i može biti spriječeno.”

,,Nemoj samo da govoriš kako čitaš knjige. Pokaži da si kroz čitanje naučio da misliš bolje.”

D.

Džepna knjiga: Inovacija koja je promijenila svijet književnosti

Svi znamo  kakav je osjećaj kada knjigu koju bismo ponijeli na odmor jednostavno ne možemo da spakujemo u kofer ili torbu, jer je prevelika. U spas nam dolaze džepne knjige kao idealni saputnici na putovanjima.

Robert Fair de Graff shvatio je da može promijeniti način na koji ljudi čitaju tako što će knjige učiniti radikalno manjim. S obzirom na to da čitanje knjiga nije bilo dostupno svima, običnom narodu je bilo poprilično teško doći do dobrih romana. U Americi je bilo samo oko 500 knjižara, a sve su se nalazile u 12 najvećih gradova. Tada su knjige tvrdih korica koštale oko 2,5 dolara (što je danas više od 40 dolara).

De Graff je napravio revoluciju na tom tržištu kada je dobio potporu od Simon & Schustera da lansira Pocket Books (Džepnu knjigu) u maju 1939. godine. Mala 4 x 6 inča i po cijeni od samo 25 centi, Pocket Book promijenila je cijeli svijet književnosti učinivši je dostupnom za sve ljude. Odjednom su ljudi počeli mnogo više da čitaju, jer su knjige bile, ne samo jeftine, nego i praktične za prenosti. Takođe,  radeći sa industrijom distribucije časopisa često prožetom gangsterima, De Graff je prodavao knjige tamo gdje nikada prije nisu bile dostupne – u trgovinama mješovitom robom, drogerijama i aerodromima. Tako je za dvije godine prodao oko 17 miliona knjiga.

„Doslovno nisu mogli pratiti potražnju“, kaže istoričar Kenneth C. Davis, koji je dokumentovao De Graffov trijumf u svojoj knjizi Two-Bit Culture.

U posao tako bacili i drugi izdavači. I, kao i svi oblici novih medija, knjige džepnog formata uspaničile su elite. Naravno, neke su knjige bile kvalitetna literatura, ali najviše su se prodavali misteriji i  vesterni, što je bila potencijalna „poplava smeća“ koja je prijetila „još više umanjiti popularni ukus“. Ali nemir je također iznjedrio nove i izrazito američke književne žanrove, od oštrih detektivskih priča Mickeya Spillanea do cerebralne znanstvene fantastike Raya Bradburyja.

Financijski uspjeh knjiga mekih kroica postao je njegov kulturni pad. Medijski konglomerati kupili su novonastale džepne knjižare i počeli dizati cijene i juriti za bestselerima koji donose brzu zaradu. I dok meki uvezi ostaju popularni, više nisu vrtoglavo jeftiniji od tvrdih uveza.

Umjesto toga, danas se pojavljuje novi format čitanja koji mijenja teren. Mini-tableti i e-čitači ne samo da stanu u vaš džep; omogućuju da vam cijela biblioteka stane u džep. I, kao s De Graffovim izumom, e-čitači proizvode nove obrasce, cijene i izdavače.

Rezultat je, kaže Mike Shatzkin, glavni izvršni direktor Idea Logical Company, konsultantske tvrtke za izdavače, da se „više čita“. Međutim, postoji i mogućnost, da bi čitanje moglo zauzeti drugo mjesto u odnosu na drugu zabavu koju nude naši električni prijatelji, kao što su igrice i socijalne mreže. Ipak, vjerujem da ni sam de Graf nije sanjao kako će njegov izum da utiče na današnjicu.

Copy link
Powered by Social Snap