Umjetnik o kojem se vječito vodi rasprava, da li je genijalan ili ipak lud? Meni se čini kao da je apsolutno svejedno, a svi znamo da je tanka linija između genijalnosti i ludosti.

Ako kažemo da je Dali bio slikar, vajar, dizajner, pisac, scenograf, glumac – zapravo jedan umjetnik svih umjetnosti, onda ne možemo da zanemarimo nikako njegovu genijalnost. A da čovjek bude toliko svestran i genijalan, pa i zato je potrebno malo ludosti, zar ne?

Dali se smatra jednim od najbitnijih umjetnika dvadesetog vijeka. I zaista to i jeste, a tako je i sam sa sebe mislio. Rođen je 11. maja 1904. godine u mjestu Figeras, koji pripada Kataloniji. Od malih nogu, smatrao je da je poseban. A u svom dnevniku sa šesnaest godina piše

Biću genije i cijeli svijet će mi se diviti. Možda ću biti potcjenjen i loše shvaćen, ali biću veličanstveni genije, u to sam siguran.

Odrastao je vjerovajući da je reinkarnacija svoga brata. Naime, njegova majka je prije njega rodila sina, kojeg je isto nazvala Salvador Dali. Međutim beba je umrla sa samo 9 mjeseci, a baš kada je on umro, rodio se drugi Salvador Dali, koji je mnogo ličio na svom malenog brata. Kada je Salvador imao samo pet godina, roditelji su ga odveli na grob brata Salvadora (prvog) i rekli mu da vjeruju da je on njegova reinkarnacija. Tako je i veliki umjetnik proveo život vjerujući u ovo.

Prvu izložbu Dali je imao u svom rodnom gradu Figeras sa samo petnaest godina, tačnije 1919. godine. Preselivši se u Madrid na Akademiju lijepih umjetnosti, Dali se već tada svojim stilom razlikovao od svojih kolega, pa je tako bio obilježen kao dendi. Pripadao je madridskoj avantgardnoj grupi, a tada je upoznao i pjesnika Lorku. Između njih rodila se nevjerovatna strast, pa je Dali opisao i kao najburnije osjećanje koje je do tada prema nekome gajio. Samo deset godina od prve izložbe u rodnom gradu Figeras, Dali je već izlagao u Parizu i imao svoju vječitu inspiraciju pokraj sebe- Elenu Ivanovnu Diakonovu, koju je nazvao Gala.

Na početku svoje slikarske karijere, Dali je eksperimentisao sa kubizmom, a kasnije i sa pokretima avantgarde kao što su dadaizam i futurizam. 1926. godine upoznaje i Pikasa, kojem se divio a tada biva pod njegovim uticajem. Te iste godine ostaje mu još nekoliko ispita do kraja na Akademiji, ali se Dali odlučuje da je napusti. Od 1927. godine posvećuje se nadrealizmu, po kojem je i najviše ostao poznat. Čitao je Frojda, zapravo bio je opsjednut njime. Jedna od njegovih slika koja nastaje pod uticajem Frojda „Dijalog na plaži“ inspirisala je Dalija da se posveti i simbolizmu. Međutim, ovu sliku nisu željeli da izlažu u Barceloni, pa je tim povodom u cijelom svijetu nastao veliki skandal. Kako neko da odbije izlagati radove velikog Dalija? Frojd je smatrao nadrealiste budalama, ali je Dali bio odlučan da upozna Frojda i tako se uputio tri puta u Beč, međutim sva tri puta Frojd nije bio u Beču. Ova dva velikana se nekoliko godina poslije sreću u Londonu, a Dali taj susret opisuje: ,,Malo smo pričali, ali smo kidali jedan drugog očima“. Kada mu je pokazao svoju sliku „Metamofroza Narcisa“, Frojdu se dopala. A on tada nije više smatrao nadrealiste budalama. Jedna od njegovih najpoznatijih slika jeste „Upornost sjećanja“, nastala 1931. godine.

Upornost sjećanja

Dali je bio kontroverzan. Svoju majku je mnogo volio međutim ona je preminula kada je imao samo 16 godina, a jednom prilikom je izjavio : „Ponekad pljunem na majčin portret radi zabave.“ Otac ga je ostavio bez nasljedstva, ali je Dali bio jako popularan, te je imao novca. Tako je i svojoj Gali kupio dvorac. Nadrealisti su ga odbacivali. Dali je otvoreno podržavao Hitlera izjavivši da ga „pali“. A kasnije je podržao i diktatora Franka, sa kojim se sreo čak dva puta u Madridu. U četrdesetim sarađivao je sa Hičkokom, Diznijem, pojavljivao se u igricama, dizajnirao je kupaće kostime, logo za Čupa Čups, ali i radio kao dizajner na Eurosongu u Madridu 1969. godine. Po uzoru na španskog slikara Dijega Velaskeza puštao je brkove, koji su navodno ostali netaknuti sve do današnjeg dana. Imao je otvoren brak sa Galom. Kada ga je Galina smrt zadesila 1982. godine Dali gubi vjeru u život zatvorivši se u dvorac koji je kupio za nju. Samo sedam godina nakon toga umire i on, a svu svoju imovinu ostavlja Španiji.

Iza njega ostaju djela koja krase muzeje širom svijeta, enigma njegove ličnosti i života, i napisane riječi na papirima njegovih dnevnika. Jedan je od rijetkih umjetnika koji su za svog života mogli živjeti od svoje umjetnosti. O Daliju bi se moglo mnogo više pisati. Ostao je nedokučiv prevazivši sve umjetnike nadrealizma. Ipak, slažemo se svi da je bio genije, zar ne?

M.

Monets Garten: Digitalna izložba u Beču

Claude Monet nije bio samo jedan od najvećih francuskih slikara, nego je bio i jedan od najvećih svjetskih slikara. Smatra se začetnikom impresionizma. Ali šta to zapravo znači? Impresionizam je umjetnički pokret u slikarstvu (1867-1886), a nakon njega u muzici i književnosti, koji je nastao u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu lična raspoloženja i utisci s obzirom na temu izlaganja. Zasniva se na realističnom i naturalističkom posmatranju prirode. Naravno, ovaj pokret je dobio naziv upravo po Monetovoj slici ,,Impresija, izlazak sunca“ (1872).

Upravo u čast ovom umjetniku u Beču je otvorena izložba Monets Garten, koja svojom impresivnom postavkom predstavlja jedan novi pogled da umjetnost velikog slikara. Naime, u proteklih nekoliko godina u umjetnosti, a posebno u slikarstvu i književnosti zavladala je potreba za digitalizacijom. Tako je na primjer nastala cijela ,,oblast“ nazvana Digital Humanities koja ima za cilj da izučava i bavi se sa povezivanjem tehnologije i umjetnosti, tj. društvenih nauka. Upravo se na ovaj način digitalizuju različiti segmenti društvenih nauka i tako približavaju jednoj novoj publici koja će na drugačiji način da konzumira umjetnost. Naravno da ovakve nove oblasti imaju svoje i loše strane. Ipak, moj cilj nije da pišem o lošim stranama, nego da vam predstavim interesantnu stranu ovakvog pogleda na umjetnost.

Monets Garten je izložba koja u 360 stepeni vodi posjetioce kroz istoriju i djela jednog od najvećih slikara prošlog vijeka. Kroz poznata djela možete da doživite kako se iluzija pretvara u realnost i to kroz boje kojima je Monet slikao. Na ulazu, posjetioci mogu da vide klasični način jedne izložbe. Naime, biografski i istorijski podaci o slikaru predstavljeni su u nekoliko različitih soba, tek tako da bi se dobio jedan glavni i osnovni uvid u ono što Monet jeste i u ono što njegova umjetnost, ali i ličnost predstavljaju.

Nakon biografskog dijela, posjetioci se lagano uvode u svijet boja. Na platnima slika i instalacijama, mogu da se pronađu roza, ljubičasta, žuta, bijela, zelena, sve boje koje je Monet rado koristio u svojim djelima. Po ulasku na izložbu, posjetioci mogu da svojim telefonom skeniraju QR kod i da stanu ispred slike poznatog slikara, te da se fotografišu. Na fotki ćete izgledati kao da ste zapravo dio prave slike, a sve zato što je ona u 3D formatu.

Instalacije takođe, zajedno sa muzikom, povezuju šarene svjetove i omogućuju posjetiocima da na poseban način dožive umjetnikove slike. Tako ispred nekih instalacija, možete da budete dirigent i da se pokretnima ruku i nogu igrate sa slikom predstavljenom na velikom platnu. Ovo znači da ne samo da gledate njegove umjetničke slike, nego možete i direktno u njima da učestvujete. Ne znam da li to ima smisla.

Naravno, tu je i poznati Monetov most, jedan od glavnih motiva njegovih slika, predstavljen u šarolikom okruženju. Čovjek zaista dobije utisak da će slikar svakoga časa da izađe iza ugla, izvadi platno i počne da slika.

,,Bogatstvo koje ostvarujem dolazi iz prirode. Ona je izvor moje inspiracije“.

Claude Monet

Ova izložba je iskustvo koje se apsolutno isplati i svima bih je od srca preporučila.

Izložbu možete pronaći u različitim svjetskim gradovima kao što su New York, Beč, Hamburg, Stuttgart, Malmo, a cijene u Beču variraju u zavisnosti o dana i vremena posjete. Tačan cjenovnik možete pronaći ovdje.

Copy link
Powered by Social Snap