Dugo sam već željela da pišem o meni omiljenom slikaru-Egonu Šileu. Omiljeni mi je zbog mnogo razloga, ali ponajviše zbog toga što kod Šilea preovladava tama, ljudska osjećanja-gola, čovjek u svom punom obliku, sve ono što ponekad oku nije milo, ali je prisutno i o tome treba da se kazuje. Ovaj slikar rođen je u Tulnu, jednom gradiću u Austriji 1890. godine. Kao dijete se od malih nogu izdvajao od sredine svojom povučenosti i stidljivošću. Bio je fasciniran vozovima pa su njegovi najraniji crteži upravo ove čudnovate mašine. Sa njegovih četrnaest godina, umire mu otac i ovo za njega predstavlja jednu životnu tugu, koju je, rekla bih i često prikazivao na svojim slikama. Ta tuga pratila ga je cijeli njegov život i ostavila trag na njegovu umjetnost. Sa šesnaest godina seli se u Beč, gdje na Akademiji lijepih umjetnosti pokušava da pronađe svoj put. Međutim, kao i Gustav Klimt, Šile se razočarava njenim konzervatizmom i odustaje, da bi za mentora upravo uzeo velikog slikara Klimta. Sa grupom drugih studenata, Šile osniva Novu umjetničku grupu, a odaljave se i od stila slikarstva svog mentora Gustava Klimta. Klimt je Šilea uveo u svijet Evropske umjetnosti, međutim dva umjetnika su se razišla po stilovima slikarstva, ali su do kraja Šileovog života ostali veliki prijatelji. Naime, Klimt je često slikao ljepotu žene i ženskog tijela, pa je ova tema preovladavala kod Šilea. Međutim, dok kod Klimta preovladava zlatna boja, ljepota, jake boje, kod Šilea je prikaz tijela i erotizacija likova na slikama dosta tamnija. Tako zapravo i nastaje Austrijski ekspresionizam, kojem je cilj, kao i što sam naziv pokreta kaže, predstavljanje čovjekovih unutrašnjih osjećanja i ekspresija tih osjećanja.

Njegovi portreti imaju čudnu moć da očaraju, a ujedno i izazovu jezu kod posmatrača. Na mnogo slika, predstavljena su gola ženska tijela, genitalije, seksualne poze, ali naravno da je slikao i pejzaže koji su mu kasnije i donijeli slavu. Ovaj slikar nije bio samo poznat po tome što je predstavio jedan novi pristup slikarstvu, već i po tome što je i sam vodio poprilično nekonvencijalan život, koji nije bio u skladu sa tadašnjim moralnim postulatima društva. Egon 1911. godine napušta Beč sa sedamnaestogodišnjom prijateljicom, sa kojom živi u različitim selima u Austriji, čak ide i do majke u Češki Krumlov, gdje biva osuđivan od strane mještana i predstavljen kao perverznjak i slikar koji slika pornografiju. Upravo iz ovih razloga vlasti hapse Šilea 1912. godine i tada provodi 24 dana u zatvoru. Naravno, kao i mnogi velikani, i Šile pravi kolekciju od 12 slika u zatvoru koje predstavljaju nelagodnost čovjeka. Danas se u Češkom Krumlovu, u kući gdje je živjela Šileova majka, nalazi muzej posvećen upravo ovom slikaru, a njegovo lice je pored krasnih građevina, glavni simbol ovo lijepog grada. Imala sam sreću da posjetim ovaj muzej, koji je baš onakav kakav je i Šile bio, tih, povučen, mio, a sve to dovoljno da budi znatiželju u oku posmatrača. 1914. godine u svijetu izbija Veliki rat, pa je Egon već sljedeće godine mobilisan, a te iste godine se i ženi sa komšinicom Edit Harms. Po završetku rata, Šile je doživio veliku slavu izlažući u poznatoj izložbi Secesije, međutim supruga Edit, koja je bila trudna, umire 1918. godine od španske groznice, a samo tri dana nakon toga i ovaj veliki slikar.

Ostavio je za sobom više od 3000 skica, a većina njegovih radova danas izložena je u divnom bečkom muzeju Leopold. Rudolf Leopold bio je veliki kolekcionar umjetnosti, a kada je skupio mnogo slika od Šilea odlučio je da ih izloži upravo ovdje. Tako je umjetnost ovog velikog slikara bila ponovno otkrivena. Možda jeste perzverznjak, ali je veličanstven u toj svojoj perverznosti.

M.

Monets Garten: Digitalna izložba u Beču

Claude Monet nije bio samo jedan od najvećih francuskih slikara, nego je bio i jedan od najvećih svjetskih slikara. Smatra se začetnikom impresionizma. Ali šta to zapravo znači? Impresionizam je umjetnički pokret u slikarstvu (1867-1886), a nakon njega u muzici i književnosti, koji je nastao u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu lična raspoloženja i utisci s obzirom na temu izlaganja. Zasniva se na realističnom i naturalističkom posmatranju prirode. Naravno, ovaj pokret je dobio naziv upravo po Monetovoj slici ,,Impresija, izlazak sunca“ (1872).

Upravo u čast ovom umjetniku u Beču je otvorena izložba Monets Garten, koja svojom impresivnom postavkom predstavlja jedan novi pogled da umjetnost velikog slikara. Naime, u proteklih nekoliko godina u umjetnosti, a posebno u slikarstvu i književnosti zavladala je potreba za digitalizacijom. Tako je na primjer nastala cijela ,,oblast“ nazvana Digital Humanities koja ima za cilj da izučava i bavi se sa povezivanjem tehnologije i umjetnosti, tj. društvenih nauka. Upravo se na ovaj način digitalizuju različiti segmenti društvenih nauka i tako približavaju jednoj novoj publici koja će na drugačiji način da konzumira umjetnost. Naravno da ovakve nove oblasti imaju svoje i loše strane. Ipak, moj cilj nije da pišem o lošim stranama, nego da vam predstavim interesantnu stranu ovakvog pogleda na umjetnost.

Monets Garten je izložba koja u 360 stepeni vodi posjetioce kroz istoriju i djela jednog od najvećih slikara prošlog vijeka. Kroz poznata djela možete da doživite kako se iluzija pretvara u realnost i to kroz boje kojima je Monet slikao. Na ulazu, posjetioci mogu da vide klasični način jedne izložbe. Naime, biografski i istorijski podaci o slikaru predstavljeni su u nekoliko različitih soba, tek tako da bi se dobio jedan glavni i osnovni uvid u ono što Monet jeste i u ono što njegova umjetnost, ali i ličnost predstavljaju.

Nakon biografskog dijela, posjetioci se lagano uvode u svijet boja. Na platnima slika i instalacijama, mogu da se pronađu roza, ljubičasta, žuta, bijela, zelena, sve boje koje je Monet rado koristio u svojim djelima. Po ulasku na izložbu, posjetioci mogu da svojim telefonom skeniraju QR kod i da stanu ispred slike poznatog slikara, te da se fotografišu. Na fotki ćete izgledati kao da ste zapravo dio prave slike, a sve zato što je ona u 3D formatu.

Instalacije takođe, zajedno sa muzikom, povezuju šarene svjetove i omogućuju posjetiocima da na poseban način dožive umjetnikove slike. Tako ispred nekih instalacija, možete da budete dirigent i da se pokretnima ruku i nogu igrate sa slikom predstavljenom na velikom platnu. Ovo znači da ne samo da gledate njegove umjetničke slike, nego možete i direktno u njima da učestvujete. Ne znam da li to ima smisla.

Naravno, tu je i poznati Monetov most, jedan od glavnih motiva njegovih slika, predstavljen u šarolikom okruženju. Čovjek zaista dobije utisak da će slikar svakoga časa da izađe iza ugla, izvadi platno i počne da slika.

,,Bogatstvo koje ostvarujem dolazi iz prirode. Ona je izvor moje inspiracije“.

Claude Monet

Ova izložba je iskustvo koje se apsolutno isplati i svima bih je od srca preporučila.

Izložbu možete pronaći u različitim svjetskim gradovima kao što su New York, Beč, Hamburg, Stuttgart, Malmo, a cijene u Beču variraju u zavisnosti o dana i vremena posjete. Tačan cjenovnik možete pronaći ovdje.

Copy link
Powered by Social Snap