Umjetnost je svuda oko nas. Zaista jeste. Mnoge slike i slikari kojima se divimo, kao i sama umjetnost, prepuni su zanimljivosti čijim ćete poznavanjem oduševiti svoje prijatelje, ali istovremeno i steći nova znanja o svijetu oko vas.
1.Sigurna sam da niste znali kako su nova istraživanja pokazala da učenje i vježbanje umjetnosti snažno korelira sa većim postignućima u čitanju i matematici. Novo istraživanje mozga pokazalo je da se kreativnost, društveni razvoj i samopoštovanje promiču kroz umjetnost.
2. Željeli biste brzo da naslikate umjetničko djelo? Hah, čisto da znate da je Da Vinčiju trebalo 12 godina kako bi nacrtao samo usne od Mona Lise.
3. Rimski kipovi rađeni su glavama koje su mogle da se odvoje od tijela. Jedna glava na statui bi se mogla skinuti i zamijeniti drugom.
4. Prije nego što je naučio hodati, Pikaso je već mogao crtati. Prva riječ koju je izgovorio bila je španska riječ za olovku.
5. Postoji mnogo načina na koje možemo protumačiti svijet. Djeca uče kroz umjetnost da sagledavaju višestruke perspektive našeg svijeta. Umjetnost je savršeno sredstvo za zabavu dok učite, pa čak i za igru. Takođe mašta i kritičko mišljenje se razvijaju kroz umjetnost.
6. Leonardo da Vinči bio je vegetarijanac i takođe se borio za prava životinja. Kupio je ptice u kavezu, a zatim ih pustio na slobodu.
7. Pablo Picasso bio je ljubitelj životinja. Posjedovao je majmuna, kozu, sovu, kornjaču i čopore pasa i mačaka.
8. Prva olovka izumljena je u Engleskoj 1565. godine.
9. Pjesnik Dante bio je blizak prijatelj slikara Giotta di Bondona (1267. – 1337.). Kad je prvi put došao u njegov dom i vidio mu djecu, koja su za njega bila ružna, pjesnik se zlobno nacerio. “Prijatelju, kako to da drugima stvaraš prekrasna djela, a sebi ovakva?” upitao ga je, upirući pstom u rugobnu djecu. Poznat po smislu za humor, Giotto je kao iz topa odvratio: “Prijatelju, to ti je zato što djela namijenjena drugima stvaram danju, a ona sebi noću!”
10. Andy Brown, engleski umjetnik, spojio je 1000 korišćenih vrećica čaja kako bi stvorio portret kraljice Elizabete II.
11. Umjetnost je nekada bila dio Olimpijskih igara
Olimpijske igre kakve danas poznajemo nisu uvijek bile takve. Ta stara tradicija, koja seže još iz vremena starih Grka, u jednom je svom periodu u igre uključila i umjetnost. Barun Pierre de Coubertin, pokretač modernih Olimpijskih igara, poigravao se idejom da bi igre trebale uključivati i talentovane sportaše i nadarene umjetnike.
Zahvaljujući njemu i njegovom zalaganju, između 1912. i 1948. medalje su se dodjeljivale i za remek-djela arhitekture te likovne, muzičke i književne umjetnosti nadahnute sportom,
