Unaprijed bih voljela da se izvinim za ovako dugačak tekst. Zaista nisam mogla da odolim, ipak se radi o Tolkinu.

Svijet književnosti dao je ovom svijetu mnogobrojne genijalce. Jedan od najvećih čini mi se da je bio filolog, univerzitetski profesor i književnik J.R.R. Tolkin (John Ronald Reuel) Tolkin. Kreator svjetova „Hobita“, „Gospodara prstenova“ i „Silmariliona“.  Rođen je 3. januara 1892. godine u Bloemfonteinu u Južnoj Africi (Bloemfontein, South Africa), a preminuo je na današnji dan 2. septembra 1973. u Bornmutu (Bournemouth) u Engleskoj.

Iako je žanr fantazije postojao i prije njega, on se smatra ocem ovog žanra jer je u dobu njegovog stvaralaštva, zbog velikog uspjeha njegovih djela došlo do popularizacije fantazije u književnosti. Osim gore navedenih dijela, napisao je i mnogo kratkih priča, ali i bio vodeći pisac akademske književne kritike.

Krenuo je da čita već u četvrtoj godini, a nedugo nakon toga naučio je i da piše. Majka mu je dopuštala da čita raznovrsne knjige. Nije mu se dopala „Alisa u zemlji čuda“, zapravo za ovo djelo je smatrao da je dobro, ali čudno. Volio je da čita djela koja su bila prepuna mitskih stvorenja i budila maštu.

Otac Artur bavio se bankarstvom i preselio u Južnu Afriku kada se oženio sa Tolkinovom majkom Mabel. Njegova majka nikada nije mogla da se navikne na život u Južnoj Africi i odlučila je da odvede svoje sinove da upoznaju porodicu u Engleskoj. Međutim, ovu lijepu i dugo isčekivanu posjetu pokvarila je vijest o smrti oca Artura. Tada majka odlučuje da ostane u Engleskoj. 1904. godine Tolkin je imao dvanaest godina kada mu je majka umrla od dijabetesa. Tada još uvijek nije bio izumljen insulin. Prije smrti, brigu o djeci majka je prepisala njenom bliskom prijatelju ocu Francisu Ksavijer Morganu, koji je djecu odgajao u duhu katoličanstva.

Već kao tinejdžer Tolkin se susretao sa vještačkim jezicima. To su naime jezici koji se nisu stvorili postepeno u jednoj kulturi, nego su stvoreni svjesno od strane neke osobe. Prvi jezik bio je animalski, koji su izmislili njegovi rođaci. Međutim, ubrzo nakon toga je Tolkin, zajedno sa svojim rođacima izgubio interes za ovaj jeziki. Tako su izumili još jedan koji je mnogo kompleksniji- nevbosh. Nakon toga, ovaj veliki pisac odlučio je da on želi sam da izmisli svoj jezik, pa je prvi koji je izumio bio naffarin. Prije 1909. Tolkin je naučio esperanto. 1911. godine odlazi u Švicarsku, koja ga inspiriše da opiše Bilbov put u Misty Mountains. Osim jezika volio je i da crta, ali i da piše.

Kada je imao 16 godina upoznao je Edit Meri Brat. A zakonski staratelj Tolkina, otac Morgan je mislio da je upravo Edit razlog što Tolkin popušta u školi i zabranio je da se mladi par  oženi sve do Tolkinove 21. godine. Na svoj 21. rođendan Tolkin je pisao Edit tražeći da se uda za njega, a ona nije pristala jer je već bila obećana drugome. Nedugo nakon toga Tolkin i Edit se slučajno sreću na stanici, i provode cijelu noć pričajući. Tada Edit pristaje da se uda za Tolkina.

Tolkien i Edit

Preživio je Prvi svjetski rat, obolivši od rovovske groznice, a kako je bolest uznapredovala, prebačen je u bolnicu u Englesku. Po završetku rata preselio se sa Edit u Oksford.

Od 1924. godine radio je kao profesor engleskog jezika na univerzitetima. Uskoro je postao jedan od najboljih svetskih lingvista, ali je internacionalnu slavu i popularnost stekao pišući književna dela.

Jednom je slučajno zapisao “u rupi u zemlji živjeo je hobit” (“in a hole in the ground there lived a hobbit”). Bila je to prva rečenica njegove knjige “Hobit” (“The Hobbit”). Ova knjiga je izašla 1937. godine. Tolkin je zamislio da to bude knjiga za djecu, ali ovu knjigu zavoljeli su čitači svih uzrasta. Nakon prve knjige, publika je željela još, a nastavak koji dolazi jeste upravo „Gospodar prstenova“.

Gospodara prstenova je pisao kroz dvanaest godina. Ovo obimno djelo morao je da zbog troškova štampanja razdvoji na tri dijela, pa je tako nastala triologija. Smatra se da je “Gospodar prstenova” imao veliki uticaj na razvoj modernog žanra fantazije. Triologija je objavljena 1954. i 1955. godine pod nazivima “Prstenova družina”, “Dve kule” i “Povratak kralja”.

Najveći izum ovog pisca i genija jeste vilinski jezik (elvish) koji se pojavljuje i u svima dobro poznatim filmovima „Hobit“ i „Gospodar prstenova“. Na njemu je krenuo da radi 1910. godine, a završio ga je 1973. godine.

Edit je umrla 29. novembra 1971. godine, u 82-oj godini života, a J.R.R. Tolkiena je to jako pogodilo. J.R.R. Tolkien je umro 2. septembra 1973. godine, dvije godine poslije smrti voljene Edit.

Ono što je ostavio iza sebe, ne znam da li uopšte može da se opiše. Čak i ako ne volite ovu vrstu književnosti, ne možete da osporite genijalnost ovog čovjeka.

K.

Književni trendovi 2025: Šta ćemo čitati ove godine?

Književna scena 2025. godine donosi zanimljive promjene i nastavak nekih ključnih trendova iz prethodnih godina. Čitatelji širom svijeta okreću se novim žanrovima, istražuju glasove koji su ranije bili marginalizovani i sve više koriste tehnologiju kako bi unaprijedili svoje čitalačko iskustvo.

Evo pregleda najvažnijih žanrova, autora i tema koje će obilježiti ovu godinu.

Jedan od dominantnih pravaca je ekološka književnost, poznata i kao „cli-fi“ (climate fiction). U svijetu suočenom s izazovima klimatskih promjena, autori koriste fikciju kako bi istražili kako će ekološke krize oblikovati budućnost čovječanstva. Ovi romani ne samo da upozoravaju na opasnosti, već često nude i vizije održivijih društava. Imena poput Kim Stanley Robinsona i Richard Powersa vode ovaj pravac, dok se nova generacija autora pridružuje s kreativnim i uzbudljivim pričama.

Autofikcija ostaje jedan od najčitanijih žanrova. Knjige koje brišu granice između stvarnosti i fikcije, nudeći intimne uvide u lične priče autora, i dalje osvajaju publiku. Čitatelji su fascinirani iskrenošću i ranjivošću ovakvih priča, a imena poput Rachel Cusk, Karl Ove Knausgårda i Ocean Vuonga ostaju nezaobilazna. Očekuje se da će mnogi autori iz različitih kulturnih i društvenih konteksta uvesti svježinu u ovaj žanr.

Poezija, potpomognuta društvenim mrežama, doživljava pravu renesansu. Instagram i TikTok pjesnici privlače nove generacije čitatelja, često predstavljajući poeziju u kombinaciji s vizualnim elementima. Rupi Kaur i slični autori postavili su temelje, dok nove zvijezde dolaze s originalnim glasovima i temama koje istražuju ljubav, identitet i društvenu pravdu. Još jedan trend koji dobija na značaju jeste popularnost hibridnih žanrova. Autori sve više kombinuju elemente različitih književnih pravaca, stvarajući unikatne priče koje prelaze granice tradicionalne klasifikacije. Krimi-trileri s naučnofantastičnim elementima ili povijesni romani s fantastikom postaju prava poslastica za čitatelje željne nečeg novog. Knjige poput The Midnight Library Matta Haiga pokazuju kako ovakve kombinacije mogu biti i popularne i inovativne.

Posebnu pažnju privlače autori izvan zapadnog kulturnog okvira. Književnost iz Azije, Afrike i Latinske Amerike sve više dobija globalnu publiku. Priče koje istražuju lokalne tradicije, istoriju i savremene izazove često sadrže univerzalne poruke koje rezoniraju s čitateljima širom svijeta. Ova diversifikacija književne scene čini čitanje bogatijim i raznovrsnijim.

Tehnologija nastavlja igrati ključnu ulogu u načinu na koji konzumiramo književnost. Audio-knjige postaju sve popularnije, posebno među zauzetim čitateljima, dok interaktivne priče putem aplikacija nude personalizovana iskustva. Ovo omogućava ljudima da se povežu s pričama na načine koji su ranije bili nezamislivi.

Na kraju, ne možemo ignorisati ulogu žena u književnosti 2025. godine. Ženski glasovi iz različitih dijelova svijeta donose priče koje istražuju teme poput identiteta, rodne ravnopravnosti i socijalne pravde. Autorke poput Bernardine Evaristo, Elif Shafak i Chimamande Ngozi Adichie, koja je nakon 10 godina rada na svom romanu „Dream Count“ odlučila da čitateljima predstavi svoje novo djelo, nastavljaju osvajati čitatelje svojim moćnim i inovativnim pričama.

Godina pred nama obećava bogatstvo raznolikih priča, glasova i perspektiva. Bez obzira na to da li vas privlače introspektivne autofikcije, distopijske ekološke priče ili hibridni žanrovi, književna scena 2025. ima nešto za svakog strastvenog čitatelja.

Copy link
Powered by Social Snap