Impresionizam je umjetnički pokret koji je nastao u 19. vijeku u Francuskoj i koji se najpoznatije povezuje sa slikarstvom. Međutim, njegovi uticaji proširili su se i na književnost.

U slikarstvu, impresionisti su se usredotočili na trenutačne dojmove, svjetlost i boje, koristeći brze i labave poteze kista kako bi uhvatili atmosferu i raspoloženje scene. Slično tome, u književnosti, impresionizam je bio povezan s prikazivanjem trenutačnih dojmova, senzacija i unutrašnjeg svijeta likova. Pisanje sa paletom boja u kontekstu impresionizma u književnosti odnosi se na upotrebu bogatog jezičnog stila koji koristi opise boja, svjetlosti i atmosfere kako bi prenio dojmove i osjećaje na čitatelja. Pisac koristi slikovit jezik i detaljne opise kako bi stvorio sliku koja evocira slike impresionističkih pejzaža ili scena.

U takvom pisanju, fokus nije samo na radnji ili dijalozima, već i na stvaranju slikovite atmosfere i emocionalnog doživljaja. Ovaj stil pisanja može stvoriti živopisne slike u umu čitatelja, omogućavajući im da dožive tekst na isti način kao što bi doživjeli sliku impresionističkog slikara.

Ključne karakteristike impresionističke književnosti uključuju:

  • Trenutačna osjećanja: Impresionistički pisci nastoje uhvatiti trenutačna osjećanja, senzacije i emocije, često koristeći svijetlo, boje i zvukove kako bi prenijeli atmosferu i raspoloženje.
  • Opisi i senzualnost: Pisac koristi detaljne opise boja, svjetlosti, mirisa, zvukova i tekstura kako bi dočarao vizualne i senzualne impresije. Cilj je stvoriti slikovite slike u umu čitatelja.
  • Strujanje svijesti: Impresionistička književnost često koristi tehniku strujanja svijesti kako bi prikazala unutarnje misli, asocijacije i refleksije likova. To može uključivati slobodan tok misli, prelazak sa jedne misli na drugu i fragmentarne monologe.
  • Fragmentarnost i nedovršenost: Impresionistička književnost često se oslanja na fragmentarne zaplete, nelinearnu strukturu i otvorene završetke. Umjesto konvencionalne priče s jasnom radnjom, impresionistički pisci često istražuju raspršene trenutke i unutrašnje doživljaje likova.
  • Fokus na trenutku: Impresionistička književnost naglašava važnost trenutka i prikazuje fragmente stvarnosti koji zajedno stvaraju cjelinu. Umjesto da prate klasične priče sa tradicionalnim zapletima, pisci se usredotočuju na trenutke koji često obuhvaćaju kratke epizode ili slike.

Impresionizam u književnosti donio je osvježavajući pristup pisanju, naglašavajući subjektivnost i emocionalne dojmove. Umjesto da se fokusira na linearnu priču, impresionistička književnost teži dočarati bogatstvo senzacija i svjetova likova. Kroz slikovite opise i tehniku strujanja svijesti, impresionistička književnost pruža čitateljima intiman uvid u unutarnji svijet likova i njihovu emoc

Impresionizam u književnosti ima svoje poznate predstavnike kao što su Marcel Proust, Šarl Bodler, Virginia Woolf, Anton Pavlovič Čehov i mnogi drugi. Marsel Proust je jednom prilikom u pismu sažeo bit impresionizma u književnosti rekavši: ,,Što se tiče stila, nastojao sam odbaciti sve što diktira čisti razum, svu retoriku, uljepšavanje i gotovo sve homotične i tražene slike, da bih izrazio svoje duboke i autentične impresije i poštovao prirodni tok svojih misli“.

Na našim prostorima, značajni predstavnici impresionizma su Jovan Dučić u Srbiji, dok su u Hrvatskoj to Antun Gustav Matoš, Dinko Šimunović, Dragutin Domjanić i drugi. Takođe, istaknuti slovenski predstavnici su Ivan Cankar i Oton Župančić.

Impresionizam najbolje dolazi do izražaja u književnim vrstama poput lirske poezije, kratkih proznih oblika kao što su novele, lirske drame i romani. Također, impresionistički eseji književne kritike popularni su jer se temelje na utiscima koje književno djelo ostavlja na čitatelja.

K.

Književni trendovi 2025: Šta ćemo čitati ove godine?

Književna scena 2025. godine donosi zanimljive promjene i nastavak nekih ključnih trendova iz prethodnih godina. Čitatelji širom svijeta okreću se novim žanrovima, istražuju glasove koji su ranije bili marginalizovani i sve više koriste tehnologiju kako bi unaprijedili svoje čitalačko iskustvo.

Evo pregleda najvažnijih žanrova, autora i tema koje će obilježiti ovu godinu.

Jedan od dominantnih pravaca je ekološka književnost, poznata i kao „cli-fi“ (climate fiction). U svijetu suočenom s izazovima klimatskih promjena, autori koriste fikciju kako bi istražili kako će ekološke krize oblikovati budućnost čovječanstva. Ovi romani ne samo da upozoravaju na opasnosti, već često nude i vizije održivijih društava. Imena poput Kim Stanley Robinsona i Richard Powersa vode ovaj pravac, dok se nova generacija autora pridružuje s kreativnim i uzbudljivim pričama.

Autofikcija ostaje jedan od najčitanijih žanrova. Knjige koje brišu granice između stvarnosti i fikcije, nudeći intimne uvide u lične priče autora, i dalje osvajaju publiku. Čitatelji su fascinirani iskrenošću i ranjivošću ovakvih priča, a imena poput Rachel Cusk, Karl Ove Knausgårda i Ocean Vuonga ostaju nezaobilazna. Očekuje se da će mnogi autori iz različitih kulturnih i društvenih konteksta uvesti svježinu u ovaj žanr.

Poezija, potpomognuta društvenim mrežama, doživljava pravu renesansu. Instagram i TikTok pjesnici privlače nove generacije čitatelja, često predstavljajući poeziju u kombinaciji s vizualnim elementima. Rupi Kaur i slični autori postavili su temelje, dok nove zvijezde dolaze s originalnim glasovima i temama koje istražuju ljubav, identitet i društvenu pravdu. Još jedan trend koji dobija na značaju jeste popularnost hibridnih žanrova. Autori sve više kombinuju elemente različitih književnih pravaca, stvarajući unikatne priče koje prelaze granice tradicionalne klasifikacije. Krimi-trileri s naučnofantastičnim elementima ili povijesni romani s fantastikom postaju prava poslastica za čitatelje željne nečeg novog. Knjige poput The Midnight Library Matta Haiga pokazuju kako ovakve kombinacije mogu biti i popularne i inovativne.

Posebnu pažnju privlače autori izvan zapadnog kulturnog okvira. Književnost iz Azije, Afrike i Latinske Amerike sve više dobija globalnu publiku. Priče koje istražuju lokalne tradicije, istoriju i savremene izazove često sadrže univerzalne poruke koje rezoniraju s čitateljima širom svijeta. Ova diversifikacija književne scene čini čitanje bogatijim i raznovrsnijim.

Tehnologija nastavlja igrati ključnu ulogu u načinu na koji konzumiramo književnost. Audio-knjige postaju sve popularnije, posebno među zauzetim čitateljima, dok interaktivne priče putem aplikacija nude personalizovana iskustva. Ovo omogućava ljudima da se povežu s pričama na načine koji su ranije bili nezamislivi.

Na kraju, ne možemo ignorisati ulogu žena u književnosti 2025. godine. Ženski glasovi iz različitih dijelova svijeta donose priče koje istražuju teme poput identiteta, rodne ravnopravnosti i socijalne pravde. Autorke poput Bernardine Evaristo, Elif Shafak i Chimamande Ngozi Adichie, koja je nakon 10 godina rada na svom romanu „Dream Count“ odlučila da čitateljima predstavi svoje novo djelo, nastavljaju osvajati čitatelje svojim moćnim i inovativnim pričama.

Godina pred nama obećava bogatstvo raznolikih priča, glasova i perspektiva. Bez obzira na to da li vas privlače introspektivne autofikcije, distopijske ekološke priče ili hibridni žanrovi, književna scena 2025. ima nešto za svakog strastvenog čitatelja.

Copy link
Powered by Social Snap