Proljeće sa sobom nosi sunce, toplinu, ali mi se čini da se sa njim često i budimo. Tako sva ona naša motivacija koja je prespavala zimske dane pokušava da ugleda svjetlo dana. Tim povodom, evo i 3 knjiških preporuka za ovo lijepo vrijeme:

  1. Mulat albino komarac Stevo Grabovac

Mulat albino komarac je knjiga koju je napisao banjalučki pisac Stevo Grabovac. Ja sam tek nedavno na nju naletila. Stevo i ja se družimo svako jutro na putu od moje kuće do posla, čitajući se u tramvaju. Sa slušalicama u ušima, u masi ljudi, odvojim se i podružim sa Stevom. Tih dvadesetak minuta vožnje su vrijeme za mene i vrijeme za Stevu.

,,Roman Steve Grabovca „Mulat albino komarac“ svjedočanstvo je o jednoj izgubljenoj generaciji. Na samom početku, u djetinjstvu, ta generacija pred sobom kao da ima, bar se tako može činiti onima koji su u to vjerovali, neku budućnost, no umjesto toga, slijedi ratna apokalipsa, upropaštene tinejdžerske godine, a potom, kad dođe nekakav mir, slijedi život bez nade u postapokaliptičnom, postratnom, distopijskom društvu koje danas svi tako dobro poznajemo. „Mulat albino komarac“ jedna je od mnogih pripovijesti o prošlosti koju bi najradije svi zaboravili. Radi se o izuzetno čitljivom, ali i tužnom štivu, pisanom iskrenim i jednostavnim jezikom, bez zadrške i bez ikakve naznake politiziranja. Stevo Grabovac napisao je roman koji će se čitati i dugo pamtiti.“ Ove riječi napisao je predivni Bekim Sejranović, a ja nekako ništa više ne bih dodala. Nećete se pokajati ukoliko vam ova knjiga zapadne u ruke!

2. Glad-Knut Hamsun

Ova knjiga je prvenac nobelovca Hamsuna, koja je ujedno i uvod u 20. vijek moderne psihološke literature. Tomas Man ga je nazvao ,,potomkom Dostojevskog i Ničea“, a Čarls Bukovski ,,najvećim piscem koji je ikada živio“. Hamsun je ovu knjigu pisao gladan. Radnja se odvija u Kristijaniji (od 1925. godine ponovo Oslo), a prati doživljaje izgladnjelog mladića. On tumara ulicama u potrazi za hranom, a njegov dodir sa realnošću se progresivn smanjuje kako vrijeme odmiče. Onemogućen je da pronađe posao, da li zbog nesposobnosti ili nespremnosti da radi ,,svakodnevne poslove“ jer to smatra nedostojnim svojih vještina i darovitosti.

Knjiga u kojoj se svi mi možemo pronaći u dijelu koji stalno opravdava sebe i svoje postupke, a glad se može protumačiti kao jedan do motiva koji se koriste kako bi se čitalac našao u zabludi da se upravo to dešava nekome ,,tamo daleko“, a ne nama. Međutim, da li je zaista tako? Hamsun je, čini mi se, dio svih nas.

3. Pisac kao profesija- Haruki Murakami

Proljeće sa sobom donosi nove knjiške preporuke.

Ovu knjigu inače ne bih preporučila samo ljudima koji vole Murakamija, nego svim čitaocima koji bi željeli da saznaju nešto više o kreativnom procesu stvaranja, koji sam po sebi, je veoma zanimljiv pojam. S obzirom na to da je Murakami jedan od najpoznatijih pisaca današnjice, a istovremeno i čovjek koji nije davao mnogo intervjua, ova knjiga služi kao njegovo svjedočanstvo u vezi različitih tema, kao na primjer, Nobelova nagrada, njegovo djetinjstvo i razmišljanje o školi, kako se nosi sa negativnom kritikom i kako stvara svoje likove u knjigama. U dvanaest poglavlja, Murakami otvoreno piše o svom životu, sreći, pisanju i mnogim drugim stvarima. Zaista vam ovu knjigu od srca preporučujem!

K.

Književni trendovi 2025: Šta ćemo čitati ove godine?

Književna scena 2025. godine donosi zanimljive promjene i nastavak nekih ključnih trendova iz prethodnih godina. Čitatelji širom svijeta okreću se novim žanrovima, istražuju glasove koji su ranije bili marginalizovani i sve više koriste tehnologiju kako bi unaprijedili svoje čitalačko iskustvo.

Evo pregleda najvažnijih žanrova, autora i tema koje će obilježiti ovu godinu.

Jedan od dominantnih pravaca je ekološka književnost, poznata i kao „cli-fi“ (climate fiction). U svijetu suočenom s izazovima klimatskih promjena, autori koriste fikciju kako bi istražili kako će ekološke krize oblikovati budućnost čovječanstva. Ovi romani ne samo da upozoravaju na opasnosti, već često nude i vizije održivijih društava. Imena poput Kim Stanley Robinsona i Richard Powersa vode ovaj pravac, dok se nova generacija autora pridružuje s kreativnim i uzbudljivim pričama.

Autofikcija ostaje jedan od najčitanijih žanrova. Knjige koje brišu granice između stvarnosti i fikcije, nudeći intimne uvide u lične priče autora, i dalje osvajaju publiku. Čitatelji su fascinirani iskrenošću i ranjivošću ovakvih priča, a imena poput Rachel Cusk, Karl Ove Knausgårda i Ocean Vuonga ostaju nezaobilazna. Očekuje se da će mnogi autori iz različitih kulturnih i društvenih konteksta uvesti svježinu u ovaj žanr.

Poezija, potpomognuta društvenim mrežama, doživljava pravu renesansu. Instagram i TikTok pjesnici privlače nove generacije čitatelja, često predstavljajući poeziju u kombinaciji s vizualnim elementima. Rupi Kaur i slični autori postavili su temelje, dok nove zvijezde dolaze s originalnim glasovima i temama koje istražuju ljubav, identitet i društvenu pravdu. Još jedan trend koji dobija na značaju jeste popularnost hibridnih žanrova. Autori sve više kombinuju elemente različitih književnih pravaca, stvarajući unikatne priče koje prelaze granice tradicionalne klasifikacije. Krimi-trileri s naučnofantastičnim elementima ili povijesni romani s fantastikom postaju prava poslastica za čitatelje željne nečeg novog. Knjige poput The Midnight Library Matta Haiga pokazuju kako ovakve kombinacije mogu biti i popularne i inovativne.

Posebnu pažnju privlače autori izvan zapadnog kulturnog okvira. Književnost iz Azije, Afrike i Latinske Amerike sve više dobija globalnu publiku. Priče koje istražuju lokalne tradicije, istoriju i savremene izazove često sadrže univerzalne poruke koje rezoniraju s čitateljima širom svijeta. Ova diversifikacija književne scene čini čitanje bogatijim i raznovrsnijim.

Tehnologija nastavlja igrati ključnu ulogu u načinu na koji konzumiramo književnost. Audio-knjige postaju sve popularnije, posebno među zauzetim čitateljima, dok interaktivne priče putem aplikacija nude personalizovana iskustva. Ovo omogućava ljudima da se povežu s pričama na načine koji su ranije bili nezamislivi.

Na kraju, ne možemo ignorisati ulogu žena u književnosti 2025. godine. Ženski glasovi iz različitih dijelova svijeta donose priče koje istražuju teme poput identiteta, rodne ravnopravnosti i socijalne pravde. Autorke poput Bernardine Evaristo, Elif Shafak i Chimamande Ngozi Adichie, koja je nakon 10 godina rada na svom romanu „Dream Count“ odlučila da čitateljima predstavi svoje novo djelo, nastavljaju osvajati čitatelje svojim moćnim i inovativnim pričama.

Godina pred nama obećava bogatstvo raznolikih priča, glasova i perspektiva. Bez obzira na to da li vas privlače introspektivne autofikcije, distopijske ekološke priče ili hibridni žanrovi, književna scena 2025. ima nešto za svakog strastvenog čitatelja.

Copy link
Powered by Social Snap